Štajersko-zagorska krožna pot – Bratski planinarski put
Štajersko-zagorska krožna pot povijesna je međunarodna planinarska obilaznica koja je povezivala Hrvatsko zagorje sa susjednim područjem slovenske Štajerske.
Obilaznica je bila poznata i pod nazivima Bratski planinarski put i Mala bratska transverzala. Planinarski izvori iz tog vremena upravo je opisuju kao „malu bratsku“ transverzalu.
Otvorena je 1968. godine suradnjom planinarskih društava s hrvatske i slovenske strane granice. U njezinu stvaranju sudjelovali su planinari PD Rogaška Slatina, PD Kunagora Pregrada i PD Strahinščica Krapina, zbog čega zauzima posebno mjesto i u povijesti našega društva.
Trasa kroz Hrvatsko zagorje
Na hrvatsko područje obilaznica je ulazila kod Harine Zlake, a zatim prolazila zagorskim selima prema Velikom Taboru, Vinagori, Kunagori i Pregradi te dalje prema Krapini i Strahinjščici.
Posebnost obilaznice bila je upravo u povezivanju planinara i planinarskih društava s obje strane današnje hrvatsko-slovenske granice.
Prema planinarskom izvoru iz 1970. godine, obilaznica je u to vrijeme imala 12 kontrolnih točaka, a za cijeli obilazak bilo je potrebno približno 5 do 6 dana hoda.
Kontrolne točke
Tijekom postojanja obilaznice mijenjali su se njezina trasa, početna i završna točka te pojedine kontrolne točke. Među točkama koje se vežu uz Štajersko-zagorsku krožnu pot nalaze se:
- Rogaška Slatina
- Sv. Mihael
- Planinski dom na Boču
- Gavez
- Rudijev dom na Donačkoj gori
- Macelj
- Strahinjščica
- Kunagora
- Vinagora
- Taborgrad – Veliki Tabor
- Olimje
- Plešivec – Velika Rudnica
- Tinsko
Povijesni izvori govore o 12 kontrolnih točaka, dok noviji podaci slovenske planinarske evidencije navode 13 točaka. Razlika je posljedica promjena trase i kontrolnih točaka tijekom dugog razdoblja postojanja obilaznice.
Kunagora na Bratskom planinarskom putu
Za HPD Kunagora obilaznica ima posebno povijesno značenje. Kunagora, Vinagora i Veliki Tabor nalazili su se na njezinoj trasi, a planinari iz Pregrade sudjelovali su u održavanju i povezivanju puta s planinarskim stazama prema Krapini i Sloveniji.
Štajersko-zagorska krožna pot bila je jedan od prvih primjera organiziranog prekograničnog povezivanja hrvatskih i slovenskih planinara. HPS je i desetljećima poslije navodi kao prvi takav put nastao suradnjom zagorskih i štajerskih planinarskih društava.
Prekid obilaznice i pokušaj obnove
Uspostavom državne granice između Hrvatske i Slovenije izvorna trasa na hrvatskom području bila je prekinuta.
Na starom webu HPD-a Kunagora zabilježena je inicijativa za ponovnu uspostavu suradnje sa slovenskim društvima PD Vrelec Rogaška Slatina i PD Sloga Rogatec, s namjerom obnove planinarske veze koja je nekada povezivala dvije strane granice.
Danas na nekadašnje povezivanje prema Sloveniji podsjeća i planinarski put 405 – Put Veronike Desiničke, koji od područja Velikog Tabora vodi prema Harinoj Zlaki i slovenskoj granici.
Dio povijesti HPD-a Kunagora
Štajersko-zagorska krožna pot – Bratski planinarski put nije bila samo planinarska trasa. Bila je rezultat suradnje planinara Hrvatskog zagorja i slovenske Štajerske te način povezivanja ljudi, planinarskih društava i krajeva s obje strane granice.
Zbog sudjelovanja pregradskih planinara u njezinu stvaranju i zbog trase koja je prolazila preko Velikog Tabora, Vinagore, Kunagore i Pregrade, predstavlja vrijedan dio povijesti HPD-a Kunagora Pregrada.